28.08.2020.
Tromjesečna
bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2020. realno je manja za
11,9% u odnosu na isto tromjesečje 2019. Na pad BDV–a utjecao je
znatan pad realne dodane vrijednosti u djelatnostima trgovine, prijevoza,
smještaja i ugostiteljstva, kao i prerađivačke i ostalih industrija. Određeni
segmenti gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija, su
i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti. Pad BDP-a u drugom
tromjesečju bio bi zasigurno i veći bez mjera koje je Vlada RH uvela u cilju
suzbijanja posljedica pandemijske krize na gospodarstvo. Podsjetimo,
u razdoblju ožujak-svibanj barem trećina svih zaposlenih koristila potpore za
očuvanje radnih mjesta.
Osim toga, Eurostat je objavio
kako je BDP u drugom tromjesečju 2020. manji za 12,1% u eurozoni i za 11,7% u
EU na tromjesečnoj razini te za 15,0% u eurozoni i za 14,1% u EU u odnosu na
isto tromjesečje prethodne godine. To znači da je, prema trenutno dostupnim podacima,
pad hrvatskog BDP-a na godišnjoj razini u iznosu od -15,1% peti je najviši u
EU (nakon Španjolske, Francuske, Italije i Portugala), dok je pad u
odnosu na prethodno tromjesečje u iznosu od -14,9% drugi najviši u EU,
odmah iza Španjolske. S druge strane, u prvom
tromjesečju 2020. Hrvatska se, s rastom BDP-a u iznosu od 0,3%, pridružila
preostalih devet zemalja članica EU koje su zabilježile pozitivnu stopu rasta
BDP-a u odnosu na isto tromjesečje 2019., dok je na tromjesečnoj razini zabilježen pad
BDP-a u iznosu od -1,2%. Tako prosječna godišnja stopa rasta realnog BDP-a u
prvih šest mjeseci 2020. iznosi -7,4%.
Prema objavi DZS-a, u srpnju je peti mjesec zaredom zabilježen pad realnog
prometa od trgovine na malo na godišnjoj razini. Naime, u usporedbi s istim
mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo
realno je pao za 6,7%. Pritom je promet od trgovine na malo hranom,
pićem i duhanskim proizvodima pao za 9,8%, dok je promet od trgovine
neprehrambenim proizvodima porastao za 2,4%. U prvih sedam mjeseci
kalendarski prilagođeni promet realno je pao za 6,6% u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine. U odnosu na lipanj, ukupan sezonski i
kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u srpnju 2020. realno je pao
za 0,9%. Od toga je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima pao
za 2,3%, dok je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima porastao za
0,6%.
Prema posljednjim Informacijama iz sustava fiskalizacije Porezne uprave, u prethodnom tjednu (17.08.-23.08.2020.) u
odnosu na tjedan ranije (10.08.-16.08.2020.) vidljivo je smanjenje broja
računa od 1% i smanjenje iznosa računa od 6% ako gledamo sve djelatnosti. Istovremeno
je u djelatnosti trgovine vidljivo povećanje broja računa od 1%,
dok je iznos računa manji za 1%, a u djelatnosti pružanja smještaja
te pripreme i usluživanja hrane vidljivo je smanjenje broja računa od 8%
i smanjenje iznosa računa od 18%. Kumulativni pad vrijednosti
fiskaliziranih računa u razdoblju između 24.2. i 23.8. u odnosu na isto
razdoblje prošle godine iznosio je 18% ukupno, ali tek 10% u trgovini te čak 47%
u ugostiteljstvu. U razdoblju od početka lipnja do kraja prošlog tjedna
(1.6.-23.8.) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine vidljivo je smanjenje
iznosa računa od 17% za sve djelatnosti te od 38% za djelatnosti pružanje
smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok je za djelatnosti trgovine
iznos računa bio tek 8% manji u odnosu na isto razdoblje 2019.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavila je kako je u razdoblju od 1. do 23.
kolovoza ostvareno oko 2,3 milijun dolazaka i 17,6 milijuna
noćenja, što je 67% lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju
u pogledu pokazatelja turističkih noćenja. Naknadno je priopćeno i kako smo u dosadašnjem dijelu
godine na 54% lanjskog rezultata. Prema ovotjednoj objavi Hrvatske udruge turizma – HUT
(Croatia Tourism & Travel Weekly 13/2020), pak, od početka kolovoza do 24.
kolovoza Hrvatska je zabilježila 2,4 milijuna kuna turističkih dolazaka i preko
18,1 milijun turističkih noćenja od čega su strani gosti ostvarili 83,5%
dolazaka i 81% noćenja.
Na kretanje BDP-a u drugom tromjesečju svakako je utjecala i
aktivnost građevinskog sektora, koji je jedan od rijetkih koji bilježi
pozitivne trendove u prvoj polovici 2020. Iako je ranije objavljeno kako je ukupan broj izdanih
građevinskih dozvola u razdoblju od siječnja do lipnja 2020. u usporedbi s
istim razdobljem 2019. manji za 13,2%, ovotjedna objava DZS-a sugerira kako je u
prvih šest mjeseci 2020. obujam građevinskih radova, prema izvornim
indeksima, veći za 3,1% u odnosu na isto razdoblje 2019. Prema
kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u lipnju 2020. u
odnosu na lipanj 2019. veći je za 8,5% dok je prema sezonski i kalendarski
prilagođenim indeksima obujam građevinskih radova u lipnju 2020. u odnosu na
svibanj 2020. veći za 10,9%. Podsjetimo, na razini EU sezonski prilagođena proizvodnja
u građevinarstvu u lipnju bila je mjesečno viša za 2,9% a u odnosu na isti
mjesec 2019. manja za 5,8%.
S druge strane, u prvih šest mjeseci 2020. kalendarski
prilagođen promet industrije manji je za 7,7% u odnosu na isto razdoblje
2019., prema ovotjednom priopćenju DZS-a. Podsjetimo, u prvih šest mjeseci (kalendarski prilagođeni) obujam
industrijske proizvodnje pao je za 6,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine. Ukupni sezonski i kalendarski prilagođen promet industrije u RH u
lipnju 2020. u usporedbi sa svibnjem 2020. porastao je za 15,5%, dok je ukupni
kalendarski prilagođen promet industrije u RH u lipnju 2020. u usporedbi s
lipnjem 2019. pao za 3,5%. U lipnju 2020. u usporedbi s lipnjem 2019. energija
je manja za 30,7%, netrajni proizvodi za široku potrošnju za 5,2% i trajni
proizvodi za široku potrošnju za 3,6%, a
intermedijarni proizvodi veći su za 6,3% i kapitalni proizvodi za 1,6%.
Prema preliminarnim podacima Europske komisije,
pokazatelj povjerenja potrošača (engl. consumer confidence indicator) za mjesec kolovoz tek je blago poraslo u odnosu na srpanj (+0,3
boda u eurozoni i +0,1 bod u EU), dok su s vrijednostima od −14,7 bodova (eurozona)
i -15,5 bodova (EU), oba pokazatelja ostala na razini ispod svojih dugoročnih
prosjeka u iznosu od −11,1 (eurozona) i -10,5 (EU). Nakon drastičnog pada u
ožujku i travnju, indeks ekonomskog sentimenta (ESI) nastavio je s
oporavkom i u kolovozu kada je u EU porastao za 5,0 indeksnih bodova u odnosu
na srpanj te iznosi 86,9 indeksnih bodova (u europodručju za 5,3 bodova na 87,7).
Kako se navodi u priopćenju Europske komisije, indeks je i dalje ispod
svog dugoročnog prosjeka u iznosu od 100 bodova; međutim, ovime je nadoknađeno
oko 60% gubitka iz ožujka i travnja. Oporavak ESI-ja potaknut je značajnim
povećanjem povjerenja u industriji, maloprodaji i uslugama. Nasuprot tome,
pouzdanje se blago pogoršalo u građevinarstvu i ostalo uglavnom stabilno među
potrošačima. Nasuprot tome, podaci PMI pokazatelja sugeriraju blago pogoršanje prerađivačke
industrije u europodručju u kolovozu u odnosu na srpanj, dok je pad PMI pokazatelja za uslužni sektor na mjesečnoj
razini još izraženiji. Nakon pada u srpnju, u Hrvatskoj je ESI indeks u kolovozu
porastao za 7,7 bodova u odnosu na srpanj te sada iznosi 90,9 indeksnih bodova.
Značajno povećanje u odnosu na srpanj zabilježeno je u sektoru usluga, uz blagi
rast pouzdanja u industriji, trgovini na malo, kao i kod potrošača, dok je pad
povjerenja u odnosu na srpanj zabilježen jedino u građevinarstvu. U srpnju je,
četvrt mjesec zaredom, s rastom nastavio i pokazatelj očekivanja zaposlenosti
(EEI) (za 2,7 bodova u EU i 2,1 bodova u RH).
Eurostat je ovaj tjedan objavio i kako su cijene kruha i žitarica u
Hrvatskoj u 2019. bile više u odnosu na prosjek EU, s vrijednošću indeksa od 102
u odnosu na 100 u EU, odnosno 2% iznad razine cijena u EU. Cijena kruha i
žitarica bila je najviša u Danskoj (151), a slijede Austrija (133), Luksemburg
i Finska (obje po 125). Razina cijena kruha i žitarica u 2019. godini bila je
najniža u Rumunjskoj (53), a slijede Bugarska (65) i Poljska (70). Hrvatska
narodna banka (HNB) je, pak, objavila nove izračune Nacionalne referentne stope
(NRS), dok tjedan završava s tečajem EUR/HRK u iznosu 7,521014. Na 6. sjednici VRH Vlada je u Sabor uputila Konačan
prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba,
Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te je uputila zahtjev za
izvanrednim zasjedanjem Sabora.