Utemeljena na principu dobrovoljnog članstva i na načelima demokratskog zastupanja i očitovanja volje njezinih članova, udruga promiče poduzetnički duh i poduzetnička prava i slobode.
HUP od 1994. godine jedini reprezentativan predstavnik poslodavaca u Hrvatskoj temeljem kriterija utvrđenih Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, te sudjeluje u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća na nacionalnoj razini kao najvišeg oblika tripartitinog socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj. Vijeće je osnovano radi utvrđivanja, zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava poslodavaca i radnika, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovog usklađivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike.
HUP kao neovisni predstavnik poslodavaca, stupanjem na snagu Zakona o radu iz 1996. godine, dobiva legitimno pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora.
HUP je snažan i neovisan glas poslodavaca i poduzetnika. Osnivanjem regionalnih ureda u Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu organizirana je snažna mreža poduzetnika koja pokriva sve županije.
30 granskih udruga HUP-a zastupa specifične interese različitih gospodarskih grana.
Razvoj poduzetništva, investiranje, zapošljavanje i stvaranje dodane
vrijednosti su ključni ciljevi HUP-a, a cilj nam je da postanu i središte
interesa cijelog društva. Poduzetnici su ti koji zapošljavaju, stvaraju nova
radna mjesta, stvaraju novu vrijednost, stvaraju bolje okruženje i preduvjete
za rast životnog standarda svih građana.
U HUP-u smo definirali ključne reforme za desetljeće pred nama, a koje će
biti fokus naših aktivnosti i prioritet u socijalnom dijalogu.
10 HUP-ovih reformi za idućih 10 godina
1. Smanjiti porezni teret poduzetništvu rasterećenjem rada te smanjenjem i
ukidanjem parafiskalnih nameta. Izjednačiti oporezivanje svih oblika
dohotka neovisno o izvoru prihoda, odnosno je li ostvaren kroz plaću,
turističkim najmom ili iz nekog drugog izvora.
2. Prilagoditi Zakon o radu stvarnim potrebama i okolnostima na tržištu rada i
novim trendovima u radnim odnosima. Nedostatak radne snage akutni je ekonomski
problem, koji će se bez kvalitetnih politika samo pojačavati.Temeljem strukturirane imigracijske strategije ublažiti nedostatak radne snage
privlačeći kadrove iz drugih zemalja, ali i stvarajući pretpostavke za povratak
iseljenika iz Hrvatske.
3. Reformirati sustave strukovnog i visokog obrazovanja kako bi kvalitetnije
pratili potrebe i trendove razvoja gospodarstva. Sustav strukovnog obrazovanja
osposobiti za brzu reakciju na potrebe tržišta kroz povećanje upisnih kvota i
nove obrazovne smjerove.U sustavu visokog obrazovanja povećati efikasnost s naglaskom na studije
budućnosti i usklađenost potreba tržišta i upisnih kvota.Danas je više od 13. 000 neupisanih mjesta na fakultetima i visokim
školama, a čak 53 studijska programa bez ijednog studenta dok istovremeno raste
broj zaposlenih na veleučilištima i sveučilištima. Studije bez upisanih
studenata suspendirati ili u potpunosti ukinuti.
4. Ubrzati pravosudne procese informatizacijom sustava, racionalizacijom mreže
sudova i donošenjem obvezujućih rokova za rješavanje sudskih predmeta.
5. Povećati efikasnost preraspodjele sredstava iz fondova EU u korist privatnih
investicija te alocirati veća sredstva za zelenu tranziciju.
6. Iskoristiti investicijski potencijal obveznih mirovinskih fondova kroz
povećanje stope izdvajanja u drugi mirovinski stup i liberalizaciju limita za
ulaganje.
7. Povećati ukupnu efikasnost državnog sektora s naglaskom na optimiranju broja
zaposlenih, uređivanju sustava i povećanju plaća u javnim i državnim službama
uz jačanje kompetencija zaposlenih. Sukladno preporukama OECD-a povećati
kvalitetu korporativnog upravljanja u javnim poduzećima.
8. Racionalizirati sustav lokalne samouprave i transformirati sustav u
efikasni servis poduzetnicima i lokalnoj zajednici. Financijski neodržive
općine ukinuti.
9. Reformirati zdravstveni sustav u cilju efikasnijeg upravljanja javnim novcem
iz zdravstvenih doprinosa kroz racionalizaciju mreže bolnica i sustava javne
nabave. Definirati odnos privatnog i javnog zdravstva u korist povećanja
dostupnosti zdravstvenih usluga te redefinirati institut bolovanja u cilju
smanjenja troškova bolovanja na teret poslodavaca.
10. U sklopu reformi energetskog sektora, ukloniti prepreke ulaganjima i
smanjiti administrativne postupke koji ograničavaju veće korištenje obnovljivih
izvora energije u cilju povećanja njihova udjela na 45 posto.
Od 2012. do 2024. godine HUP je bio sjedište UN inicijative Global Compact Hrvatska, promičući tako princip društveno odgovornog poslovanja među svojim članovima.