21.04.2021.
Glavni direktor HUP-a, Damir
Zorić, u uvodnom je obraćanju izjavio: „Nastavljamo raspravu o tome kamo
usmjeriti sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Tvrdili smo otpočetka da treba
popraviti odnos uloženih sredstava između privatnog i javnog sektora, u korist
realnog gospodarstva. Brojke nam pokazuju da je dosadašnje povlačenje sredstava
u privatni sektor bilo prilično mršavo u odnosu na javni sektor. Plan oporavka
je prilika generacije i ne bi nam bilo drago da tu priliku propustimo.“
Iva Tomić, glavna ekonomistica
HUP-a, održala je predavanje na temu „Brojke kojima volimo Hrvatsku“. Prema
razini BDP-a po glavi stanovnika nalazimo se na samom začelju Europske unije,
iza nas je jedino Bugarska. Kako bismo dosegli prosjek Europske unije morat
ćemo rasti brže od ostalih zemalja koje su trenutno ispred nas, a to nam mogu
omogućiti investicije u privatni sektor - robni izvoz, investicije s brzim
povratnom i slično. Kroz Plan oporavka mogli bismo na relativno brz način izaći
iz krize te pokrenuti vlastitu otpornost kroz rast broja zaposlenih, provođenje
strukturnih reformi, diverzifikaciju poslovanja i rast produktivnosti. Tokom
prošle ekonomske krize, sve su se zemlje okrenule investicijama u privatnom
sektoru i time ubrzale rast i oporavak, dok se Hrvatska okrenula javnim ulaganjima
i infrastrukturnim projektima i time uvelike usporila svoj oporavak i daljnji
napredak. Ne želimo li ponoviti scenarij iz 2008., moramo promijeniti način
djelovanja.
Prva panel rasprava
odnosila se na reforme koje su nam potrebne sada, a koje odmah nakon toga i
koje je moguće provesti uz pomoć Plana oporavka, ukoliko se ulaganja provedu na
ispravan način.
Mihael
Furjan, predsjednik Uprave Plive i predsjednik HUP-a: „S obzirom na ozbiljne
probleme u zdravstvu i najavljenu reformu čudi nas da zdravstvo nije jedna od
važnijih kategorija u NPOO jer se kroz bolju organizaciju posla, edukaciju i
pametna ulaganja u dijagnostiku može unaprijediti efikasnost sustava te
preventiva koja može značajno smanjiti troškove i poboljšati ishode liječenja.
Potrebno je poboljšati i korištenje postojeće dijagnostičke opreme, koja danas
stoji nedovoljno iskorištena i uzrokuje duge liste čekanja. U zadnjih
nekoliko godina je smanjen broj liječnika i medicinskih sestara u zdravstvenom
sustavu, a povećao se ukupan broj zaposlenih većinom administrativnog osoblja.
Ne vidimo da postoje planovi podizanja učinkovitosti zdravstvene
administracije. Svi se slažemo da nam trebaju strukturalne promjene u
zdravstvenom sustavu, no za sada ne vidimo da se NPOO želi dovoljno iskoristiti
za tu svrhu. Na primjer, Plan oporavka uključuje ulaganje od 7 milijardi kuna u
obnovu fasada, a samo 2.5. milijardi kuna za reformu i otpornost zdravstva.“
Mislav Balković, član
Izvršnog odbora HUP-a i dekan Algebre: „Obrazovanje je temelj konkurentnosti. Po globalnoj
konkurentnosti trenutno smo 63. na mjestu između Filipina i Kostarike. Nalazimo
se na samom začelju svijeta po znanju naših diplomanata, gdje su nam susjedi
Zimbabve i slične zemlje. Pokazatelj našeg obrazovanja i povlačenja talenata je
IMD-ova ljestvica talenata gdje se također nalazimo na lošem mjestu. Pitanje je
u tom kontekstu koliko nam se i dalje i iz ovog Plana oporavka isplati ulagati
u infrastrukturu i kadrove, dok kontinuirano premalo ulažemo u talente i znanja
naših učenika. Čini se da bi nam dobro došlo da si damo više vremena kako bismo
sa svim dionicima još jednom pokušali razgovarati i na najbolji način
iskoristiti sve prilike koje nam NPOO pruža.“
Hrvoje Veselko, član Izvršnog odbora HUP- Udruge ugostiteljstva i
turizma i predsjednik Uprave Sunce hotela: “Trenutno kao industrija hiberniramo i zaustavili smo sve
investicije - upravo zato bi nam Plan oporavka mogao poslužiti kao akcelerator
daljnjih ulaganja, a čuli smo i ranije danas kakav bi to efekt na BDP imalo.
Želimo da se radi toga većina sredstava usmjeri privatnom sektoru jer nam je to
jedina garancija brzog oporavka i izlaska iz krize.“
Igor Škrgatić predsjednik HUP- Udruge malih i srednjih
poduzetnika i vlasnik tvrtke BE-ON savjetovanje: „Nema razloga da
poslovna zajednica ne bude uključena u izradu ovako važnog dokumenta, a imamo i
dosta sadržajnih zamjerki na sam dokument tj. ovu verziju koju smo vidjeli u
javnosti. Dijagnoza koja pokazuje da je pacijent u terminalnoj fazi, a liječite
ga aspirinom sigurno neće pokazati konkretne rezultate. Alokacija sredstava
koja je uglavnom usmjerena prema javnom sektoru neće moći biti provedena u
kratkom roku kako je NPOO zamišljen. Također, to je i put k tragičnom završetku,
potencijalnoj daljnjoj korupciji i stagnaciji gospodarstva, posebno ukoliko ta
javna ulaganja krenu prije provođenja reformi u javnom sektoru.“
Reforme koje trebamo
danas možda nisu popularne jer ne podilaze biračkim masama i za njih mora
postojati politička volja da se provedu na taj način da dugoročno idu na ruku
generacijama koje će iza nas ostati.
Sudionici drugog panela fokusirali su se na temu “Prioriteti
industrije 4.0 i digitalne transformacije – 1, 2, 3”.
Martina Dalić, predsjednica
Uprave Podravke izjavila je: “Tehnološka modernizacija mora biti u fokusu radi
rasta produktivnosti, jer nas manjak tog segmenta zaustavlja u napretku u
odnosu na druge zemlje i to je jako važna tema u okviru NPOO-a. Potrebno je
cijeli Plan oporavka sagledati u makroekonomskom kontekstu. Nužno je osigurati da se raspoloživa sredstva
stvarno i brzo iskoriste – stvarno i brzo prenesu u hrvatske gospodarske
tokove. Prehrambeno prerađivačka industrija uz farmaceutsku
industriju ima dosta prostora da se kroz načela industrije 4.0 tehnološki
unaprijedi. Moramo ojačati našu konkurentnost kroz tehnološku i digitalnu
transformaciju. Potrebno
je stoga što više sredstava usmjeriti privatnom sektoru jer ako sada ne
predvidimo i ne programiramo sredstva za privatni sektor, iskustvo prethodnog
financijskog razdoblja nam je pokazalo da ta ograničenja nećemo moći kasnije
mijenjati.“
Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe kazao je sljedeće: „Važno
je da svi u privatnom sektoru pogledaju i sami sebe te razmisle kako najbolje
povećati vlastitu konkurentnost i koja je odgovornost na samim poduzetnicima za
apsorpciju sredstava iz NPOO-a. Nužno se odmaknuti od dominantne dihotomije javno-privatno i vidjeti kako, i mimo nacionalnog plana, efikasno privući
i alocirati novac koji će stvoriti najbolji mogući multiplikativni faktor za
pojedine kompanije. Atlantic Grupa je,
primjerice, u posljednjem periodu prošla kroz promjene organizacijske kulture i
osmišljavanje strategije za podizanje vlastite konkurentnosti i to se vidi
jednako u rezultatima kao i generalno u dobroj kondiciji kompanije.“
Boris Drilo, član Izvršnog odbora HUP-a i član Uprave HT-a
naglasio je sljedeće: „Kada gledamo ciljeve iz NPOO-a nedostaju nam specifični
atributi i brojke koje bi program kroz reformske mjere trebao realizirati.
Jedna komponenta je digitalizacija društva, a druga digitalizacija gospodarstva
i one se međusobno isprepliću. Međutim, sama sredstva nisu dovoljna, potrebne
su nam i reformske mjere. Kada pričamo o mobilnoj infrastrukturi, 5G je npr.
dio industrije 4.0 no pojedine razine lokalne samouprave ograničavaju njegovu
implementaciju i napredak telekomunikacijske tehnologije što je u koliziji sa
zakonskom regulativom. Kako je istaknula gđa Dalić, velik problem nam je produktivnost
i ako ovdje ne interveniramo imat ćemo socijalni problem jer će brojni radnici
postati tehnološki višak bez nužnog razvoja vještina (upskilling).“
Ivan Ante Nikolić, dopredsjednik HUP-ICT-a i predsjednik
Uprave Blinka rekao je: „HUP ICT prošle godine je organizirao konferenciju Digitalna
Revolucija gdje smo se bavili digitalizacijom malih i srednjih poduzeća, a
ususret njoj smo radili istraživanje u kojem smo htjeli vidjeti spremnost malih
i srednjih poduzetnika na digitalnu tranziciju, dakle u vremenu prije pandemije.
U tom istraživanju, čak 66% poduzetnika izjavilo je da je to pitanje dugoročne
opstojnosti, a 28% njih je negativnim ocijenilo ulogu države u tom procesu te
izrazilo da su im nužna bespovratna sredstva za digitalizaciju svog poslovanja.
Prema našim informacijama, sredstva rezervirana kroz NPOO za digitalizaciju
malih i srednjih je oko 180 milijuna kuna što nikako nije dovoljno. HUP istraživanja
pokazuju da su barem 2 mlrd kuna potrebne za stručnjake, strategije i implementaciju
digitalne tranzicije u ta poduzeća. Gospodarstvo je spremno i svjesno problema,
mali i srednji intenzivno rade na tome da budu konkurentni u današnjem vremenu
i upravo zato su nam potrebna veća sredstva usmjerena privatnom sektoru.“
Na trećem panelu naziva “Kružna utrka unutar EU – zeleno, učinkovito,
konkurentno” bit će govora o energetskoj
učinkovitosti i zelenoj tranziciji,
Darko Markotić, član Izvršnog
odbora HUP-a i član Uprave INA-e: „U
Sisku radimo različite održive projekte kao supstitute na prijašnje projekte -
jedan od njih je solarna elektrana snage tri megavata na mjestu postojeće
rafinerije nafte u Sisku. Projektiranje je završeno i spremni smo za realizaciju
i implementaciju projekta. Sa Zagrebom smo potpisali projekt nabave 20 buseva
ZET-a koji će koristiti vodik kao izvor energije. Vodik je energent čija je
proizvodnja održiva i koji doprinosi smanjenju stakleničkih plinova i razine
buke. INA trenutno proizvodi sivi vodik, no pokušavamo doći i do proizvodnje
zelenog vodika. Na postojećim projektima koje radimo trenutno smo utisnuli oko
1.8 milijuna tona CO2 - koji su na taj način završili u zemlji, a ne u
atmosferi. Naši projekti su u potpunosti u skladu s EU zelenim planom i
niskougljičnom strategijom RH iz 2017. - u narednoj fazi očekujemo daljnje pribavljanje
CO2 emisija i njihovo skladištenje.“
Boris Miljavac, predsjednik
Uprave Siemens Energy: „Potrebe za energijom rastu, a potreba
za korištenjem CO2 pada. U prijelaznom razdoblju potrebna nam je modernizacija
postojećih postrojenja (izmjene plamenika i dogradnja). Na primjeru
termoelektrane u Osijeku - digitalizacijom i naprednom nadogradnjom doveli smo
do smanjenja štetnih plinova. Nacionalni plan za oporavak i otpornost mora biti
u skladu s EU strategijom energetskog razvoja s naglaskom na dekarbonizaciji i
digitalizaciji. Vodik je važan za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a za
njegovu implementaciju potrebna nam je niža cijena električne energije i povećavanje
cijene CO2 emisija te povoljniji uvjeti ulaganja. Vodik je dobar je se može skladištiti
na dugo vrijeme i u dugim razdobljima. Mogućnosti su dobre za nas da ih
iskoristimo i trebamo ući u taj vlak.“
Sergio Galošić, predsjednik Uprave
Klimaopreme: „Digitalizacija i transformacija nije nešto što želimo nego
što moramo napraviti kako bi povećali efikasnost i produktivnost da budemo što
konkurentniji na svjetskim tržištima. Klimaoprema danas izvozi preko 90% svoje
proizvodnje, naši konkurenti su procese o kojima danas govorimo prošli davno
prije i dosegli razinu industrije 4.0 stoga se ulaganje u automatizaciju
procesa i proizvodnje isplati jer omogućuje domaćim tvrtkama ravnopravan
položaj na svjetskim tržištima. Moramo vidjeti tko su najveći generatori CO2 u
Hrvatskoj, preko 30% to je danas cestovni promet, dvostruko više od industrijske proizvodnje
i građevine. Trenutno ne iskorištavamo u punoj mjeri vodni potencijal u
Hrvatskoj, a njime bi se kroz hidroelektrane dosegla željena razina
dekarbonizacije i energetske učinkovitosti. Smatramo da 266 milijuna kuna za
energetsku učinkovitost nije dovoljan, a to pokazuju i analize koje smo kao HUP
proveli. Infrastrukturni projekti nisu sami po sebi nepotrebni, no da li donose
radna mjesta dodane vrijednosti, a znamo dobro kuda su nas u prošlosti dovele
gradnje autocesta i željeznica. Trebamo naći optimalni balans ulaganja koji će
nas najbrže izvesti iz krize.“
Izlaganje
na temu “Demistificirane
EU potpore za rast, investicije i razvoj radnih mjesta u realnom sektoru” održala
je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i
direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.
Nadzor nad državnim potporama treba osigurati minimalan
utjecaj države na raspodjelu sredstava u okviru slobodnog tržišta odnosno
imati minimalan utjecaj na redovne gospodarske tokove. Smisao ovakvog uređenja
državnih potpora očituje se prvenstveno u ciljevima koji se odnose na
ostvarenje i očuvanje unutarnjeg tržišta EU, zaštite potrošača, smanjenje
cijena pružanja proizvoda i usluga, poticanje trgovine između država članica.
Potpore su u principu zabranjene osim ako se dokaže da su ponekad zaista
potrebne tj. da je javni interes veći od štete učinjene prema tržišnom
natjecanju. U NPOO nema prepreka da se velikima omogući pristup financiranju.
Velika poduzeća trenutno imaju problem jer ih Vlada RH percipira kao da im ne
treba potpora i jer ne postoje kvalitetne sektorske analize koje bi pokazale koji
sektori ne mogu bez velikih poduzeća. Argumentima i lobiranjem moguće je
značajnije potaknuti izradu programa potpora.
Posljednji
panel moderirao je Hrvoje Balen, HUP-ov koordinator za NPOO i
dopredsjednik HUP-ICT-a, a na njemu su čelni ljudi hrvatskog biznisa govorili
o tome kakve su promjene nužne u gospodarstvu u razdoblju 2021. - 2027.
“Godinama
radimo na promociji poduzetništva u Hrvatskoj – prije 10 godina je Mate Rimac
imao samo viziju, a danas ima više od 1.000 zaposlenika. Do 2030. godine
sigurno možemo imati brojne druge kompanije koje mogu napraviti čuda kao i ove
neke za koje znamo. Trebamo se upitati što same kompanije mogu učiniti radi
smanjenja utjecaja korone, dakle prvo posložiti svoje financije i poslovni model
te ako su ti aspekti održivi, stupiti u kontakt s bankama, a potom vidjeti što
je to što poduzetnici ne mogu i gdje država može pomoći. Država najbolje što
može napraviti je da ne smeta poduzetnicima i da postavi okvir u kojem je lako
poslovati. Država u svim projektima kojima pomaže mora gledati oporavak i
održivost te konkurentnost i zapitati se ako dajemo 1 kunu u nešto hoćemo li
učiniti naše poduzetnike konkurentnijima u odnosu na ostale igrače na tržištu.”
- izjavio je Berislav Horvat, Country Managing Partner u EY-u
Hrvatska.
„Ericsson Nikola Tesla
ima preko 3.300 zaposlenih i naš izvoz znanja čini više od milijardu kuna.
Iskustva i know how imamo, kao tvrtka smo prošli tranziciju i privatizaciju te
smo i u krizi zapošljavali visokoobrazovane pojedince. No, ne znači ako smo u
nečemu dobri da država treba okrenuti glavu od tog sektora - i dalje nam puno
znači pomoć i podrška kako bismo bili konkurentniji na stranim tržištima. Važno
je reći da jedna inovacija može biti generator čitavog niza zapošljavanja.“ - rekao
je Miroslav Kantolić, član Izvršnog poslovodstva Ericsson Nikola
Tesla
„Javni i privatni
sektor igraju za istu momčad i svi želimo da Hrvatska pobijedi. Zato tražimo
dijalog i želimo Vladi RH iznijeti svoje prijedloge kojima bi zadržali mlade
ljude u zemlji. Dobar je primjer Rimca koji privlači i strane radnike u
Hrvatsku, s čime će sigurno potaknuti i neke koji su otišli da nam se vrate.
Kada država vidi da nešto dobro radiš, smatra se da ti ne treba pomoć - jer mi
uvijek tražimo prosjek, no želimo li biti najbolji i staviti fokus na
izvrsnost, onda je upravo u te tvrtke potrebno dodatno uložiti sredstva. Što su
oni uspješniji, to će i čitavom društvu biti lakše.“ - izjavio je Ognjen Bagatin,
suvlasnik Poliklinike Bagatin
„Prošle godine smo pokrenuli
novu investiciju od 50 milijuna eura u R&D. Doprinosimo onome što je
Europska unija definirala kroz svoju priču o budućnosti europske ekonomije.
Cilj je doseći 3% BDP koji se investira u R&D, a Hrvatska je tek na 1%. Bez
obzira što svi volimo žbuku i cigle, nijedno društvo koje se time dominantno
bavi nije postalo bogato pa nećemo ni mi. Većinu svojih resursa moramo
investirati u inovacije i nove tehnologije. - izjavio je Mislav Vučić, član Upravnog
odbora JGL-a
Zaključno, možemo se zapitati ima li smisla
da država ogromna bespovratna sredstva koja je dobila na raspolaganje, pretvori
u zajmove i kredite umjesto da ih jednostavno pretvori u bespovratna sredstva i
time multiplicira privatne investicije? Ne zaboravimo da će 23 milijarde grantova
koje HUP traži za privatni sektor generirati +35 milijardi kuna dodatnih
privatnih investicija te punjenje državnog, zdravstvenog i mirovinskog
proračuna, a 23 mlrd ulaganja koje će Vlada usmjeriti u javni sektor generirat će
dodatno opterećenje od - 4 milijarde kuna iz proračuna i dodatna zapošljavanja
u javnom sektoru na teret poreznih obveznika.