Ralph de Haas, direktor odjela za istraživanja u EBRD-u predstavio je rezultate: “Naše Izvješće ukazuje na dvije stvari, značajan napredak u provođenju reformi u odnosu na stanje koje je bilo na početku tranzicijskog procesa, kao i na težak trenutak u kojem se trenutno nalazimo. Percepcija o rastućoj nejednakosti te nedostatku pravednosti mogu ugroziti napredak te dovesti do usporavanja procesa na štetu svih uključenih strana”, izjavio je de Haas. Izvješće prati izuzetan uspjeh koji je postignut u postkomunističkim društvima, naglašavajući da su tržišna gospodarstva, u prosjeku, postigla impresivan ekonomski rast. Unatoč tome što je put prema tržišnom gospodarstvu uključivao i kratkoročne, bolne inicijative, to je bila cijena koju je vrijedilo platiti. Izvješće također pokazuje kako su razlike u doživljaju sreće između ljudi sa sličnim primanjima sada već gotovo izjednačene s ostalim zemljama. Međutim, Izvješće također ukazuje i na činjenicu kako nisu svi imali koristi od ostvarenog prosperiteta. Unatoč tome što je nejednakost u padu, i dalje ostaje percepcija rastuće nejednakosti. Nadalje, uvjerenje da su reforme stvorene za dobrobit drugih, dovelo je do obrata u političkoj i ekonomskoj tranziciji te time otvorilo put protureformskom populizmu. Izvješće naglašava važnost promicanja reformi koje ne samo da generalno pridonose dugoročnom rastu već otvaraju ekonomske mogućnosti široj populaciji, na taj način osiguravajući podršku većine. Kao što navodi Sergei Guriev, vodeći ekonomist EBRD-a, u svojoj uvodnoj riječi ovogodišnjeg Izvješća: “Djelotvorna tržišna ekonomija treba biti ne samo konkurentna već i uključiva, dobro uređena, usklađena s okolišnom politikom, otporna i integrirana. Kako bi reforme bile politički održive one moraju osiguravati dobrobit većini stanovništva kroz srednji i duži vremenski period te sprječavati populizam kako u krizno vrijeme tako i u normalnim vremenima.” Tranzicijsko izvješće razmatra čimbenike koji stoje iza nejednakih mogućnosti uključujući i obiteljske okolnosti, spol i zemljopisnu lokaciju. Izvješće predlaže kreiranje politika i mjera s ciljem rješavanja izazova nejednakosti kao i problema siromaštva i pretjerane koncentracije bogatstva. U Izvješću se navodi kako pretjerana koncentracija bogatstva može dovesti do usporavanja rada institucija koje podupiru tržišno gospodarstvo što u konačnici može usporiti rast. Kao odgovor, oporezivanje bogatstva može biti učinkovita metoda fiskalne preraspodjele kao i način prikupljanja dodatnih prihoda. Nakon predstavljanja Tranzicijskog izvješća, Peter Tabak, vodeći ekonomist EBRD-a za Hrvatsku i susjedne zemlje, prezentirao je studiju o poticanju dugoročnog rasta u Hrvatskoj, dok je o ulaganjima i inicijativama EBRD-a u Hrvatskoj govorila Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku. Nakon dugotrajne recesije, hrvatsko gospodarstvo počelo je rasti u 2015. te nastavilo u istom smjeru tijekom 2016. Ekonomske analize, kako navodi Tabak, ukazuju da Hrvatska ima značajan potencijal za postizanje dugoročne konvergencije kroz politike koje se bave povećanjem rasta produktivnosti, daljnjeg poboljšanja poslovnog okruženja i starenja populacije. Poduzeća u državnom vlasništvu imaju veću ulogu, ali manju gospodarsku i financijsku efikasnost nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe. Poboljšanja učinkovitosti ili privatizacije mogu podići proračunske prihode i smanjiti subvencije te na taj način podržati prijeko potrebnu strukturnu fiskalnu konsolidaciju. Vedrana Jelušić Kašić naglasila je kako će EBRD i dalje spremno podržavati hrvatsko gospodarstvo kroz financiranje kvalitetnih projekata kao i suradnju na vrijednim inicijativama s predstavnicima Vlade i nadležnim institucijama. U prilog tome govori činjenica da je Banka u 2016. godini podržala 12 projekata investirajući ukupno 311 milijuna eura, kao i to da je podržala važne inicijative iz područja tržišta kapitala, i promicala uključivost u gospodarstvu. Gledajući unaprijed, u 2017. godini glavni prioriteti odnosit će se na povećanje konkurentnosti i učinkovitost resursa, rekla je Jelušić Kašić. Predstavljanje Tranzicijskog izvješća EBRD-a u Zagrebu održalo se u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP). Glavni direktor HUP-a Davor Majetić predstavio je i nove rezultate HUP skora prema kojima je Hrvatska svoju poziciju u odnosu na druge tranzicijske zemlje, članice Europske unije, poboljšala za samo jedan jedini bod. „Hrvatski je skor 34 od mogućih 100. Istodobno Rumunjski je 50, Bugarski 51, Slovenski 59, Estonski 68, a Litavski 69. Takvim rezultatom nitko ne može biti zadovoljan. On najbolje pokazuje kako nas sadašnji rast ne smije zavarati. Mi smo još jako daleko od zone sigurnosti i stabilnog, snažnijeg rasta kakav trebamo i kakav bismo željeli. Prave temelje za takav rast tek trebamo postaviti, a za to je potrebno mijenjati sadašnje stanje – kombinacijom manjih i većih reformi. Bez njih naša će se stagnacija i nazadovanje u odnosu na druge zemlje nastaviti“, upozorio je Davor Majetić. Ostali govornici bili su gđa. Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, gđa. Viktoria Horvath, veleposlanica Ministarstva vanjskog gospodarstva i vanjskih poslova Mađarske, gđa. Veronika Pountcheva, članica Uprave Leading Executives Advancing Diversity, i gđa. Maria Anargyrou Nikolić, glavna direktorica Coca-Cola HBC za Hrvatsku, BiH i Sloveniju.